2014. doživjela je nalet medicinskih nalaza o mediteranskoj ishrani koja je bogata maslinovim uljem, voćem, povrćem i mahunarkama. Nove studije povezale su protuupalne i antioksidativne učinke prehrane s poboljšanim zdravljem, smanjenjem rizika od bolesti i ukupnom dugovječnošću.
Studija objavljena ovog mjeseca upućuje na to da ljudi koji slijede mediteransku prehranu možda žive dulje. Istraživači su pregledali podatke iz zdravstvene studije medicinske sestre koja je pratila zdravlje gotovo 122.000 američkih medicinskih sestara od 1976. godine. Istraživanje je pokazalo da su žene koje su bile na dijeti imale duže telomeraze - DNA sekvence koje djeluju kao kape za održavanje kromosoma. Prema studiji, telomeri se smatraju biomarkerom za starenje, a "kraći telomeri povezani su s smanjenom očekivanom životnom dobi".
Nekoliko istraživanja prethodno su povezivale mediteransku prehranu sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti i kardiovaskularnih događaja poput moždanog udara. Ove godine, američka udruga za srce / American Stroke Association revidirala je smjernice za prevenciju moždanog udara kako bi se posebno uključila mediteranska prehrana. Objavljene online u časopisu Stroke, nove smjernice kažu da je "dijeta slaba natrijem i bogata voćem i povrćem, poput Mediterana i DASH-a, smanjuje rizik od moždanog udara".
Druga istraživanja ove godine pokazuju da mediteranska dijeta može smanjiti šanse za razvoj dijabetesa, bez obzira na prebrojavanje ili vježbanje kalorija. Zasebna studija otkrila je da "mediteranska dijeta nadopunjena dodatnim djevičanskim maslinovim uljem ili maticama" može preokrenuti metabolički sindrom, skupinu čimbenika koji povećavaju rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog udara.
Jedna studija ispitala je vezu između dijeta i kronična bolest bubrega (CKD). "Postoji sve više dokaza da je slaba prehrana povezana s bubrežnim bolestima, ali nije poznato da li bi dobrobit mediteranske prehrane mogla proširiti i na zdravlje bubrega", kaže dr. Minesh Khatri, docent nefrologije na Columbia University Medical Center, u izjavi. Dr. Minesh i njegov tim analizirali su prehrambene navike od 900 ljudi tijekom sedam godina i utvrdili da oni koji su se pridržavali mediteranskog stila imali znatno manji rizik za CKD.
Ovi najnoviji nalazi ukazuju na sve više dokaza da Mediteran prehrana, s naglaskom na hranu na bazi biljke, zdrave masti i cjelovite žitarice, može imati koristi od cjelokupnog tijela.
Sljedeći korak: Proboj hepatitisa C
